Nadcarstvo: Eucarya
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Sapindaceae
Rod: Acer
Vrsta: Acer campestre L.
Karakteristike:
Acer campestre `Elsrijk` je kultivar poljskog javora. To je Američka selekcija napravljena od utvrđenih gradskih stabala u Ohiju 1953.
godine, a u Nizozemskoj je predstavljena 1985. godine, gdje je postala najpopularnija. Poljski javor `Elsrijk` je sort
a niže vrste od običnog poljskog javora. To je nezahtjevno listopadno drvo koje se često nalazi u urbanim i parkovnim nasadima. List je zelene boje, dok cvijeta nema. Zalijevanje biljke je srednje. Idealni uvjeti osvjetljenja za biljku su Sunce-djelomična sjena. Otpornost na mraz: -29. Raste kao stablo visine do 20 m ili kao veći grm, promjera debla do 60(-80) cm. Kora je svijetlosiva, hrapava, ljušti se mrežasto, oko 1 cm debela. Mladi izbojci su maljavi, često po dužini s plutastim rebrima. Korijenov je sustav izrazito razvijen. Pupovi su sitni, bjeličasto dlakavi s više širokojajastih svijetlosmeđih do crveno smeđih ljuski. Lišće je srcolike osnove s 5 tupih režnjeva. Listovi su 4 – 7(-10) cm dugi; peteljka je do 10 cm duga, dlakava i crvenkasta. Plod klena je perutka sa spljoštenom sjemenom. Klen je listopadna, jednodomna i entomofilna vrsta. Često se vegetativno regenerira iz panja i korijena, a svake godine obilno je plodonosna. Cvjeta u travnju i svibnju, nešto prije listanja, istovremeno s listanjem ili poslije listanja. Razmnožava se sjemenom ili vegetativno.
Stanište:
Klen najčešće raste u sastavu listopadnih, mješovitih hrastovih šuma. Rasprostranjen je na području Europe, Krima, Kavkaza, Male Azije, sjeverne Perzije (Irana), Turkestana i sjeverne Afrike. Posebno je čest u šumama hrasta lužnjaka te u šumama hrasta kitnjaka i običnoga graba. Najbolje uspijeva na rahlim, dubokim i mineralno bogatim tlima s blagim humusom. Na području Balkana zastupljene su dvije vrste javora iz ove skupine – A. campestre L. s peterovrhim listovima, koji je rasprostranjen u cijelom arealu na umjereno do srednje vlažnim ili prilično vlažnim staništima i klenić ili suklen (A. marsicum Guss. ), koji ima trovrhe i kozastije listove, a rasprostranjen je u jugoistočnoj Europi i Maloj Aziji. U novije vrijeme uočeni su primjerci takvoga klena i u Slavoniji (Dilj, Papuk) i uz Rječinu. U okolici Mostara u Hercegovini utvrđen je križanac između vrsta A. campestre i A. monspessulanum, koji je opisan kao A. xbornmuelleri Borbás.
Etimologija:
Latinsko ime roda Acer stari je latinski naziv za javor te znači oštar, šiljat, zbog listova šiljatih režnjeva. Ime vrste campestre znači poljski. Na stranim jezicima nazivi su field maple, hedge maple, common maple (eng.), Feldahorn, Maßholder (njem.), érable champêtre (fr.), acero camp
estre (tal.), arce menor, arce campestre, arce silvestre (špa.), acer menor, acer silvestre (port.), maklen (slo.).
Upotreba: Vrlo dobro podnosi rezanje, zbog čega je pogodan i za izradu živih zidova i oblikovanje. Pogodan je za velike vrtove ili parkove. Proljetni pupovi i listovi javora jestivi su i slatkasti. Sok dobiven iz debla u rano proljeće može se sakupiti te pripremiti kao piće ili ukuhati da se dobije sirup, sadrži samo oko 1 % saharoze.
Klaudija Cindrić i Monika Rakoci (2. f)
Literatura:
- Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
- Ljubi[a Grli’, (1953.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, (2008.), Flora Medvednice: 250 najčešćih vrsta Zagrebačke gore, Zagreb: Školska knjiga
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova “Nacionalni park Sjeverni Velebit”
- Jozo Franjić, Željko Škvorc, (2010.), Šumsko drveće i grmlje Hrvatske, Zagreb, Sveučilište u Zagreb: Šumarski fakultet