Nadcarstvo: Eucarya
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Malvales
Porodica: Malvaceae
Rod: Tilia
Vrsta: Tilia parvifolia Ehrh ili Tilia cordata Mill
Karakteristike:
Malolisna lipa listopadno je stablo koje raste u visini 25 -30 m. Životni vijek joj je do nekoliko stotina godina.
Krošnja je pravilna, široka, gusta te duguljasto jajastog oblika. Kora je kod mladih biljaka glatka i zelenkastosmeđa, a kora kod starijih biljaka crnkastosiva do 2 cm debela, duboko izbrazdana. Listovi malolisne lipe imaju srcolik oblik, dugi su i široki 4 – 7cm. Gornja strana listova je gola, tamnozelene boje, a donja strana im je svijetlozelene boje s čupercima svjetlonarančastih dlačica u uglovima žila. Peteljka im je duga 2 – 4 cm. Ako se listovi osuše tijekom jeseni, na stablu ostaju sve do kraja zime. Sustav korijena vrlo je razvijen i dubok. Lipa ima mirisne cvjetove koji su dvospolni i žućkasto zelene boje. Skupljeni su u paštitasti cvat
(5 – 7 cvjetova) koji je svojoj stapci prirastao za letni list koji pomaže da lakom rasprostranjivanju. Malolisna lipa razmnožava se sjemenom i vegetativno. Cvjeta u šestom mjesecu, a nakon cvatnje razvija se plod – višesjemeni oraščić, koji ostaje preko zime. Oraščić je izvana pahuljasto dlakav ili gol, crvenosmeđe boje, promjera do oko 5 mm. Malolisna lipa medonosna je biljka, medenju pogoduju zaštićena mjesta, slabo izložena vjetrovima i naglim vremenskim promjenama. Kada je toplo i vlažnost zraka visoka, najbolje luči nektar. Lipov med vrlo je cijenjen, svijetložute je do zelenkaste boje, pomalo gorak, a kristalizira nakon 2 – 3 mjeseca.
Stanište:
Malolisna lipa rasprostranjena je srednjoeuropskom Rusijom, Europom, na Kavkazu i Krimu. Najbolje uspijeva na dubokom, rahlom i bogatom tlu na vapnenačkoj podlozi. Najčešće raste u sastavu listopadnih šuma, kod nas je najčešće u zajednici kitnjaka i običnog graba.
Etimologija:
Dolazi od rimskog naziva za lipu – tilos, u prijevodu vlakno, vjerojatno zbog upotrebe lipinih vlakana
Upotreba:
Čaj lipinih cvjetova izaziva znoj i potiče mokrenje zbog p-kumarinske kiseline koju sadrži. Koristi se za liječenje prehlade i gripe te se preporučuju se za liječenje kroničnog kašlja i bolova kod mokrenja. Djeluje sedativno, međutim nije ga dobro piti u velikim količinama jer dugoro
čna primjena loše utječe na rad srca. Također, učinkovito snižava temperaturu u kombinaciji s bazgom i kamilicom.
Povijesno značenje:
Stari Slaveni iznimno su štovali lipu i prinosili- su joj žrtve. Vjerovali su kako grom nikada ne udara u lipu, pa bi u svoje nastambe stavljali grančicu lipe da se zaštite od gromova i požara. Također su vjerovali da u njezinim krošnjama stanuje božica Vida koja je bila zaštitnica bračne sloge i ljubavi pa su smatrali da lipa štiti brakove.
Valentina Štetić (2. f)
Literatura:
https://www.agroklub.com/sumarstvo/lipa-drvo-ljubavi-umiruje-i-stiti-od-prehlade/33576/
https://www.plantea.com.hr/lipa/
Franjić, J., Škvorc, Ž., (2010) Šumsko drveće i grmlje Hrvatske. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet.