Velikolisna lipa (Tilia platyphyllos Scop)

 Fotografirao Ivan Ivanković (4. d, 2021./2022.)

 

 

 

 

 

 

 

 

Nadcarstvo: Eucarya

Carstvo: Plantae

Razred: Magnoliopsida

Red: Malvales

Porodica: Malvaceae

Rod: Tilia

Vrsta: Tilia platyphyllos Scop.

Karakteristike:

Fotografirao Luka Idžanović (4.d, 2021./2022.)

Velelisna lipa, još poznata i pod nazivom rana lipa, listopadno je drvo iz porodice Malvacae, odnosno sljezovi, biljke cvjetnice. To je usko i kupolasto stablo sa širokom i razgranatom krošnjom te ispucanom i hrapavom, crvenkastosivom korom. Krošnju čine podjednako raspoređeni u prostoru, jednostavni srcoliki listovi, čija veličina najčešće varira od 6 do 9 cm, a iznimno i veći na 3 – 6 cm dugim peteljkama. Najveća visina koju stablo velelisne lipe može doseći iznosi čak 40 metara. Korijenski sustav lipe dubok je i razgranat. S obzirom na to da je lipa biljka cvjetnica, svake godine ima pupoljke iz kojih se početkom 6. mjeseca razvijaju dvospolni, pravilni žuti te vrlo mirisni cvjetići. Dolaze u paštitastom cvatu 2  – 3 cvijeta koji su u stapci prirasli u letni list. Oprašuje se brojnim kukcima, npr. pčelama i nekim leptirima, a nakon oprašivanja, cvjetovi se razvijaju u okrugle do ovalne orašaste plodove, promjera najviše 1 cm s glatkim šiljastim vrhovima. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.

Stanište:

Fotografirala Sanja Jemrić (2.e)

Tilia platyphyllos, porijeklom je iz Europe i zapadne Azije, a danas se lako može pronaći u cijeloj Europi i lokalno na području zapadne Engleske. Zastupljena je više na brdskim  predjelima. Dobro podnosi sjenu, a raste pretežno u gustim listopadnim šumama. Uspijeva na svim vrstama tla, preferira rahla, humusna tla, a osobito na tlima bogatim vapnom te je jedna od najčešćih biljaka koje se sade u parkovima i drvoredima urbanih sredina.

 

Etimologija, mitologija i simbolika:

Naziv lipe Tilia platyphyllos vuče korijene u latinskom jeziku, gdje riječ Tilia znači lipa, od riječi Tilos (vlakno) zbog uporabe vlakana stabla lipe.

Stablo lipe pojavljuje se u mnogo starih priča i mitova diljem Europe, a posebice u područjima Latvije i Litve te u Slavenskoj mitologiji, gdje se s

Fotografirala Sanja Jemrić (2. e)

matra svetim stablom zbog legende prema kojoj grom udara u sva stabla osim lipe.

„Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi, niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!“

Prema predaji, Slaveni su lipu štovali kao božanstvo te joj prinosili mnogobrojne žrtve i vršili svete obrede.

Osim u slavenskoj mitologiji, stablo lipe javlja se i u germanskom, odnosno njemačkom folkloru, gdje je predstavljalo poštenje i pravdu. Dosta  se često koristilo i u romantičnoj poeziji, gdje je simboliziralo ljubav i romantiku. U francuskoj i švicarskoj kulturi lipa predstavlja slobodu, a drvo se sadilo kako bi slavilo raznovrsne bitke. Također, jedno od vjerovanja bilo je da sjedenje pod lipom liječi vrtoglavicu.

Upotreba:

Fotografirao Luka Idžanović (4.d, 2021./2022.)

Drvo lipe vrlo je mekano i otporno na cijepanje te je zato vrlo vrijedno za rezbarenje namještaja i raznovrsnih glazbala. Od iznimne je važnosti za pčele i proizvodnju meda. Lipov med  vrlo je cijenjen od strane agronomskih stručnjaka. Često se listovi i cvjetovi lipe koriste za pripremu čaja od lipe koji pozitivno djelu je čovjekov organizam; ubrzava metabolizam, liječi kašalj zbog lipovog cvijeta koji sadrži sluz koja pomaže kod smetnji na području dišnog sustava; djeluje umirujuće kod stanja anksioznosti jer ima manji utjecaj na čovjekov hormonalni disbalans. Osim za pripremu ljekovitog čaja, lipa također ima i široku primjenu na području medicine. Cvjetovi lipe sadrže puno ljekovitih i korisnih tvari, kao što su vitamini, talicin i karoten. Od iznimne je pomoći pri problemima kao što su glavobolja i trovanje hranom, a infuzija lipova cvijeta koristi se za smirivanje napadaja i sprečavanje nesvjestice. Osim cvjetova, važan je ugljen osušene kore lipe koji uklanja toksine i otrove iz tijela te liječi otvorene rane i opekline.

 Zanimljivost:

Belina lipa u Kalniku stara je 777 godina i jedno je od najstarijih stabala u Hrvatskoj. Prema legendi lipu je u Kalniku zasadio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. 1242. godine kada je bježao pred Turcima. Vrsta ove lipe upravo je Tilia platyphyllos i od velikog je značaja za žitelje Općine Visoko, ali i pr

edstavlja staroslavenski znak mira. Također je i jedan od najvećih simbola i uspomena na bogatu povijest ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV.

 

Sanja Jemrić  (2. e)

 

Literatura:

 

 

Ponosno pokreće WordPress